Srbi vole mobilni, ali ne i internet

Bez autora
Jul 31 2017

Prema izveštaju McKinsey Svetskog instituta “Digitalna globalizacija: Nova era svetskih tokova”, digitalni tokovi i razmena informacija, koji praktično nisu ni postojali pre 15 godina, sada imaju veći uticaj na rast BDP-a nego vekovna trgovina robom. Analizom je utvrđeno da su, tokom samo jedne decenije, različite vrste protoka i razmene podataka zajedno uvećale svetski BDP za 10 odsto. Ipak, ne koriste sve zemlje ovaj potencijal. U istraživanju, koje rangira čak 139 zemalja po prilivu i odlivu robe, usluga, finansija, ljudi i podataka, uočene su velike razlike između nekolicine vodećih zemalja i ostatka sveta. Singapur se nalazi na vrhu najnovije rang-liste, nakon čega slede Holandija, Sjedinjene Američke Države i Nemačka. Kina je zabeležila rast u povezivanju i dospela na sedmo mesto, ali razvijene ekonomije generalno se više povezuju od zemalja u razvoju. Zapravo, svaka vrsta toka koncentrisana je u malom skupu blisko povezanih zemalja.

Srbi vole mobilni, ali ne i internetPrema izveštaju McKinsey Svetskog instituta “Digitalna globalizacija: Nova era svetskih tokova”, digitalni tokovi i razmena informacija, koji praktično nisu ni postojali pre 15 godina, sada imaju veći uticaj na rast BDP-a nego vekovna trgovina robom.

Analizom je utvrđeno da su, tokom samo jedne decenije, različite vrste protoka i razmene podataka zajedno uvećale svetski BDP za 10 odsto. Ipak, ne koriste sve zemlje ovaj potencijal. U istraživanju, koje rangira čak 139 zemalja po prilivu i odlivu robe, usluga, finansija, ljudi i podataka, uočene su velike razlike između nekolicine vodećih zemalja i ostatka sveta. Singapur se nalazi na vrhu najnovije rang-liste, nakon čega slede Holandija, Sjedinjene Američke Države i Nemačka. Kina je zabeležila rast u povezivanju i dospela na sedmo mesto, ali razvijene ekonomije generalno se više povezuju od zemalja u razvoju. Zapravo, svaka vrsta toka koncentrisana je u malom skupu blisko povezanih zemalja.

Kada je reč o regionu Zapadnog Balkana, podaci pokazuju da zemlje sa ovog podneblja umnogome zaostaju u odnosu na razvijene zemlje Zapadne Evrope. Kada govorimo o aktivnim internet-korisnicima u odnosu na celokupnu populaciju, uočljive su značajne razlike u regionu Zapadnog Balkana u odnosu na zemlje Zapadne Evrope, od čak 32 odsto. U zemljama Zapadnog Balkana u ovom segmentu prednjači Slovenija, sa 72 odsto, dok se Srbija nalazi na šestom mestu sa 51,5 odsto aktivnih korisnika interneta. Slika je, ipak, potpuno drugačija ako pogledamo podatke o broju mobilnih telefona u odnosu na ukupnu populaciju - Srbija izbija na visoko drugo mesto, odmah iza Crne Gore. Građani Srbije internet koriste uglavnom putem mobilnih telefona - po čemu je Srbija takođe na drugom mestu, dok je, ako uporedimo broj domaćinstava sa pristupom širokopojasnom internetu, naša zemlja na petom mestu. U korišćenju društvenih mreža, u regionu prednjače Makedonija, Crna Gora, Slovenija i Albanija, dok Srbija zauzima peto mesto.

Srbija na petom mesti

Ukoliko analiziramo podatke o korišćenju i promovisanju informaciono komunikacionih tehnologija (IKT), primetno je da su razlike između regiona Zapadnog Balkana u odnosu na Zapadnu Evropu i dalje velike, pogotovo kada je reč o inovacijama u IKT sferi. Preduzeća u Srbiji su se rangirala na peto mesto u regionu prema stepenu usvajanja novih tehnologija a tek na sedmo, poslednje, mesto prema stepenu korišćenja IKT tehnologija u B2B (business to business) transakcijama. Prema stepenu korišćenja IKT-a u državnom sektoru Srbija se nalazi na šestom mestu u regionu Zapadnog Balkana, iza Makedonije, Crne Gore, Slovenije, Albanije i Hrvatske, a isti je slučaj i u merenju uspešnosti vlada u promovisanju IKT u državi.

Ocenite tekst
Komentari
Prikaži više 
 Prikaži manje
Ostavite komentar

Prijavite se na Vaš nalog


Zaboravili ste lozinku?

Nov korisnik